Nemogućnost korišćenja prvog dela godišnjeg odmora u kraćem trajanju od dve nedelje

„U članu 73. st. 1-3. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13 i 75/14) propisano je da se godišnji odmor koristi jednokratno ili u dva ili više delova, u skladu sa ovim zakonom. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni ima pravo da godišnji odmor koristi u dva dela, osim ako se sa poslodavcem sporazume da godišnji odmor koristi u više delova.

Imajući u vidu navedeno, ako se godišnji odmor koristi u delovima, prvi deo se koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje u kontinuitetu u toku kalendarske godine za koju se ostvaruje pravo na godišnji odmor. Ostatak godišnjeg odmora može da se iskoristi najkasnije do 30. juna naredne godine.

Prema tome, u situaciji kada se godišnji odmor koristi u delovima, trajanje prvog dela godišnjeg odmora ne može biti kraće od dve radne nedelje i mora da se iskoristi do kraja kalendarske godine za koju se ostvaruje pravo na godišnji odmor. Nema mogućnosti da se poslodavac i zaposleni dogovore o kraćem korišćenju prvog dela godišnjeg odmora, osim ako se radi o srazmernom godišnjem odmoru koji u ukupnom trajanju ne iznosi dve radne nedelje.

Preostali deo godišnjeg odmora zaposleni može iskoristiti odjednom ili na svoj zahtev u više delova, a najkasnije do 30. juna naredne godine.

Prema tome, na zahtev zaposlenog preostali deo godišnjeg odmora ne mora da se koristi u kontinuitetu, već u delovima, koji mogu da budu kraći od dve radne nedelje, ako mu je takvo korišćenje godišnjeg odmora odobrio poslodavac.“

(Mišljenje Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, br. 011-00-333/2016-02 od 16.6.2016. godine)

Povezane objave

Zaposleni koji smatra da je izložen zlostavljanju može da podnese tužbu nadležnom sudu radi ostvarivanja prava na zaštitu od zlostavljanja, zato što ovu zaštitu nije mogao da ostvari kod…

Ukoliko poslodavcu nije bilo poznato postajanje okolnosti koje se odnose na zaštitu od otkaza zaposlenog, niti je zaposleni u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obavestio…